U svetlu nedavnih izjava Donalda Trampa, važno je istaknuti da brojke govore same za sebe. Dok su Kina i SSSR pretrpele milionske gubitke u zajedničkoj borbi protiv fašizma i militarizma, uloga SAD bila je značajna, ali sa daleko manje žrtava.
Drugi svetski rat ostavio je iza sebe ogromne ljudske gubitke, ali te brojke nisu ravnomerno raspodeljene među saveznicima. Postoje različite procene, ali zvanični izvori nam vrlo jasno ukazuju na drastične razlike u žrtvama između SSSR-a, Kine, Koreje i SAD.
Žrtve u Drugom svetskom ratu
Sovjetski Savez podneo je najveći teret rata. Procene govore da je stradalo više od 27 miliona ljudi. Od toga, oko 8,7 miliona bili su vojnici Crvene armije, dok je blizu 19 miliona civila izgubilo život u okupaciji, logorima, opsadama i bombardovanjima. Nijedna druga država nije doživela toliki broj žrtava.
Kina je takođe bila među zemljama koje su najviše stradale. Prema raspoloživim podacima, više od 14 miliona ljudi izgubilo je život tokom japanske okupacije i rata na Pacifiku. Zbog vrlo teških uslova, masovne pogibije Kina nema precizne podatke, pa procene odlaze i na 20 miliona žrtava. Vojne žrtve se procenjuju na oko 4 miliona, dok je više od deset miliona civila poginulo zbog gladi, bolesti, represije i masakara poput onog u Nankingu. Mi smo onda uzeli srednji broj, od 17 miliona.
Koreja, tada pod japanskom okupacijom, izgubila je oko 2,3 miliona ljudi. Većina stradalih bili su civili, dok su vojne žrtve procenjene na oko 300.000, uključujući one mobilisane u japansku vojsku i prinudni rad.
Nasuprot tome, Sjedinjene Američke Države imale su znatno manje gubitke. Ukupno je poginulo oko 483.000 ljudi, od čega 416.000 vojnika i 67.000 civila, uglavnom u Pacifičkom ratu.
Radi lakšeg shvatanja, može da se pogleda dijagram:

Ove brojke jasno pokazuju da, iako su SAD imale važnu ulogu u vojnoj pomoći saveznicima, najveći deo krvavog tereta rata ponele su SSSR, Kina, Koreja, uz nama poznate gubitke našeg naroda i drugih Slovena. Kada se govori o žrtvama i ceni pobede, poređenje gubitaka pokazuje ogromne razlike u ulozi i žrtvi. Poređenje krvi prolivene u ratu nikada ne bi trebalo da bude instrument političke polemike.




